Procjenjuje se da se u skloništima diljem zemljama svake godine eutanazira 5 do 8 milijuna životinja. Mnoge organizacije rade na smanjenju tog broja otvaranjem jeftinih klinika za sterilizaciju i kastraciju, kako bi spriječili prekomjerna legla mačaka. Jedna od takvih organizacija je LifeLine Animal Project, neprofitno sklonište i klinika sa sjedištem u Atlanti u kojoj je od 2005. g. provedeno više od 25 tisuća sterilizacija i kastracija. Izvršna direktorica Rebecca Guinn ovdje će odgovoriti na najčešće postavljana pitanja o kastraciji mačaka.
Eutanazija je u skloništima glavni ubojica životinja. Kastracija i sterilizacija jedini su način da se taj problem smanji ili eliminira. Također je bolje za zdravlje vašeg ljubimca. Olakšat će vam život ukoliko imate mačku koja je sterilizirana ili kastrirana.
Ne trebate. Uvelike se smanjuje rizik od određenih karcinoma ukoliko mačku kastrirate prije prvog tjeranja, a svakako prije okota.
Mnoga su mjesta preplavljena mačićima. Milijuni mačaka i mačića traže domove i milijun je onih koju su napušteni. Jednostavno nikada neće biti dovoljno domova za sve mačiće koji se okote.
Mit je da bi životinje trebale proći prvo tjeranje ili okot da bi se kastrirale. To uopće nema zdravstvene koristi, a medicinski je postupak mnogo lakši, ako se mačka kastrira prije prvog tjeranja. Sve koristi koje dobijete kastracijom povećat će se, ako mačku kastrirate prije puberteta.
Da, ako ima najmanje 8 tjedana i teži barem 2 kilograma. Kastriranje mačića široko je prihvaćeno, a ideja o potrebi čekanja je zastarjela. Čak i Američko veterinarsko medicinsko udruženje podržava rano steriliziranje i kastriranje.
Mačka može ući u spolnu zrelost vrlo rano. Leglo mogu imati već sa šest mjeseci, a godišnje mogu imati i do tri legla. Također, ako ste se ikada našli u blizini mačke koja se tjera, znate da su jako glasne, konstantno mijauču i žele izaći vani. Taj period uvelike mijenja njihovo ponašanje i za vrijeme tjeranja možete očekivati svaku mušku nekastriranu mačku ispred vaših ulaznih vrata.
Ne preporučujemo imati mačku koja se slobodno kreće. Ako imate mušku nekastriranu mačku, vjerojatno je ionako ne viđate puno.
Kastracija mačka obuzdat će njegovu želju za bježanjem, premda su mačke malo drugačije od pasa i bježe i iz drugih razloga osim reprodukcije, npr. lov. Dakle, kastracija će smanjiti instinkt za lutanjem, ali vjerojatno ga neće eliminirati.
Nekastrirane muške mačke također su više izložene riziku od dobivanja mačje leukemije (FeLV) i FIV (mačji virus imunodeficijencije). Zbog čestih međusobnih borbi dolazi do dubokih ugriza i rana koje su vodeći faktor u prijenosu tih bolesti.
Vrlo vjerojatno hoće. Sigurno će ukloniti hormonalni nagon za tjeranjem. Rana kastracija najbolje je rješenje da u potpunosti izbjegnete taj poriv. Ako imate kastriranu mačku koja se još uvijek tjera, trebali biste posjetiti svog veterinara. To može stvoriti ponašajni ili zdravstveni problem.
Smanjit će se vjerojatnost razvijanja tumora dojki. Mnogo mačaka koje nisu kastrirane dobiju piometru - infekciju maternice, koja za njih može biti opasna po život. Kod muških mačaka smanjuje se vjerojatnost bolesti testisa, a kod ženki rizik od bolesti maternice. Općenito, sterilizirani i kastrirani kućni ljubimci žive dulje i sretnije.