Psu koji se boji najviše pomažeš ako na vrijeme prepoznaš znakove straha, maknuš ga od onoga što ga plaši i pružiš mu sigurno mjesto i utjehu, bez kazne i bez forsiranja. Strah se zatim smanjuje postupnim, vrlo blagim izlaganjem uz nagrade (desenzitizacija i protuuvjetovanje), uz puno strpljenja. Ako se strah pojavi naglo, pogoršava se ili prelazi u agresiju, posjeti veterinara i potraži savjetnika za ponašanje.
ŠTO ĆEŠ PROČITATI U TEKSTU:
- Kako prepoznati strah kod svog psa?
- Pomozi svom psu da se osjeća sigurno
- Smijem li tješiti psa koji se boji?
- Nemoj kažnjavati psa
- Trebam li forsirati psa da se suočava sa strahovima?
- Imaj puno strpljenja
- Kako izgleda postupno privikavanje
- Kada veterinaru?
- Često postavljana pitanja
- Izvori
Znaš li da je veliko finsko istraživanje Sveučilišta u Helsinkiju, provedeno na gotovo 14 000 pasa, pokazalo da čak 72,5 % pasa pokazuje barem jedan oblik ponašanja povezanog s anksioznošću?
Najveći broj pasa pokazuje znakove separacijske anksioznosti, dok dosta njih ima takozvane zvučne fobije, od kojih su najčešći strahovi od petardi i vatrometa. No, tu su i razni drugi oblici anksioznosti i strahova. Tvoj četveronožni prijatelj možda se boji drugih ljudi ili pasa, a vlasnici često imaju problema s prepoznavanjem ovih strahova.
U nastavku pročitaj 6 bitnih stvari koje moraš znati ukoliko imaš plahog ili anksioznog psa.
1. Nauči prepoznati strah kod svog psa
Prvi korak koji možeš učiniti da olakšaš svom psu strahove je da prepoznaš da se tvoj pas boji.
Pseći govor tijela jako je kompleksan te ljudi uglavnom ne prepoznaju suptilne znakove straha kod pasa, a nerijetko se dogodi i da zamijene strah za neku drugu emociju.
Postoji mnogo načina na koje ti tvoj ljubimac može pokazivati da je anksiozan, u strahu ili pod stresom. Ovo su najčešći znakovi straha kod pasa:
- Uvučen rep
- Uši priljubljene iza
- Oblizivanje usana ili njuške
- Takozvani whale eye; psu se vide bjeloočnice
- Izbjegavanje pogleda
- Podizanje šape (osim u slučaju psa koji vreba plijen)
- Drhtanje
- Spušteno tijelo, odnosno niski položaj tijela
- Zijevanje
- Njuškanje
- Napetost ili smrznutost tijela bez pomicanja (tzv. freeze)
- Režanje
- Jako dahtanje i/ili slinjenje
Kada gledaš govor tijela svog psa, u obzir uzmi cijeli kontekst situacije. Naravno da će tvoj pas zijevati i kada je umoran, a neki od ovih znakova smatraju se umirujućim ponašanjima za pse. Zato je moguće da će tvoj pas početi njušiti kad je pod stresom, jer je to aktivnost koja ga umiruje, no u nekoj drugoj situaciji njušit će jer je uhvatio zanimljivi miris.
Također, agresivna ponašanja često su produkt psećih strahova i anksioznosti (više u vodiču kako prepoznati i riješiti agresiju kod pasa). Kod ovih ponašanja jako je bitno obratiti se savjetniku za ponašanje kako bi se otkrio uzrok ponašanja te što prije radilo na tome.
Režanje je čest znak da je pas u strahu ili mu nešto smeta te predstavlja jedan od oblika pseće komunikacije - to je njihov način da kažu ne. Ako tvoj pas reži, nemoj ga kažnjavati, već se zapitaj što bi mogao biti razlog njegovom režanju i pobrini se da svog psa makneš iz njemu nelagodne situacije. Režanje, ukoliko se kažnjava, vrlo lako može dovesti do ugriza bez prethodnog upozorenja.
Preporučujemo: Apipet Calm
2. Pomozi svom psu da se osjeća sigurno
Prioritet je pomoći psu da se osjeća sigurno, a to možeš učiniti provođenjem menadžmenta - izbjegavanjem i uklanjanjem okidača koji izazivaju strah ili anksioznost tvom psu, barem onoliko koliko je to moguće. Menadžment ćeš provoditi ovisno o tome što je to čega se tvoj pas boji i što mu stvara stres.
Možda to znači izbjegavanje nepoznatih ljudi i ne dozvoljavanje ljudima da maze tvog psa. Možda ćeš izvoditi svog psa u šetnje u ono vrijeme kada je manja vjerojatnost da ćete naletjeti na ono što tvom ljubimcu stvara stres, poput drugih pasa. Možda tvoj pas treba mjesto u kući na kojem će se osjećati sigurno - omogući mu to. Možda ćeš morati izbjegavati duge vožnje ukoliko se tvoj pas boji vožnje automobilom.
Naravno, nije uvijek moguće potpuno izbjeći situaciju koja je stresna za tvog psa. Primjerice, ne možemo utjecati na bacanje petardi i vatrometa od strane drugih ljudi. No, možeš se potruditi svom psu maksimalno olakšati ove stresne situacije i raditi sa savjetnikom za ponašanje ukoliko je to potrebno.
3. Slobodno utješi svog psa
Vjerojatno si više puta čuo da ne smiješ tješiti svog psa kada se boji.
E pa, imamo dobre vijesti. Potpuno je u redu tješiti psa koji se boji, a posebno ako ti pas samostalno dođe tražiti utjehu.
Nažalost, čak su neki poznati treneri pasa zagovarači teorije da se pse ne smije tješiti jer se na taj način “odobrava” njihov strah. Ova teorija je mit, što znači da slobodno možeš tješiti svog psa kada se boji. Dapače, ti si njegova sigurna luka i zaštita od strane svoje najdraže osobe može tvom voljenom ljubimcu puno pomoći u stresnim situacijama.
Neki psi preferiraju biti sami kad su pod stresom, i to je također u redu. Ako se tvoj pas dobrovoljno makne, nemoj ga forsirati.
4. Nikada nemoj kažnjavati svog psa
Općenito, kažnjavanje svog ljubimca na bilo koji način može biti jako štetno za njegovo mentalno i fizičko zdravlje. No, kada se radi o plahim i anksioznim psima, treba se posebno istaknuti važnost pozitivnog pristupa i ne korištenja kazni. Kazna može pogoršati strah tvojeg psa, a čak je vrlo vjerojatno da će se pas s vremenom početi bojati i tebe.
Tvoj ljubimac već je pod velikim stresom i u strahu od onoga što mu predstavlja izvor straha - što god to bilo. Nemoj povećavati njegov stres korištenjem kazni i vikanjem. Možda ti strahovi nisu realni, a moguće je da će tebi taj strah čak izgledati smiješno. No, ono što je najbitnije - u očima tvog psa, taj strah je itekako stvaran.
5. Ne forsiraj svog psa da se "suoči" sa svojim strahovima
Još jedan od popularnih mitova koji se tiču psećeg ponašanja je taj da moraš svog psa stavljati u situacije koje mu predstavljaju stres kako bi se “naviknuo” na njih. Nažalost, ovo je jako loš savjet.
Psa bi trebalo postupno izlagati strahovima kako bi se korak po korak naviknuo i tu pojavu koja izaziva strah upariti s nečim što pas voli. Ovi postupci zovu se desenzitizacija i protuuvjetovanje, a zvuče puno jednostavnije nego što to u praksi jesu. Puko izlaganje izvoru straha donijet će više štete nego koristi, a u nastavku ćeš saznati zašto.
Što se može dogoditi ako forsiramo plašljivog psa u situacije koje mu predstavljaju stres? Pa, za početak, tvoj pas će se vjerojatno početi više bojati i pokušavat će se izvući iz situacije kako god zna.
Ono što se može dogoditi je da pas postane agresivan pokušavajući otjerati ono što ga plaši - bilo da se radi o ljudima ili drugim psima.
Neki psi počet će paničariti ili se potpuno zatvoriti u sebe. Ovo dovodi do takozvane naučene bespomoćnosti - pas shvati da nema nikakav izlaz iz situacije i dolazi do potpunog zatvaranja u sebe.
Nažalost, u ovim situacijama pas može izgledati kao da mu je situacija u redu jer se više ne trudi pobjeći iz nje. Ono što je problematično je da takvi psi psihički jako pate, a iz toga može nastati hrpa novih problema u ponašanju.
Zapamti, ti si osoba koja svom ljubimcu treba pružiti sigurnost. Umjesto forsiranja svog psa u stresne situacije, potrudi se da mu te situacije olakšaš.
6. Imaj puno strpljenja
Nekad će proći duže vrijeme dok tvoj pas prebrodi svoje strahove i anksioznost, a postoje i teži slučajevi u kojima se psi nikada u potpunosti ne oslobode strahova.
No, važno je znati da tvoj pas može imati sretan život čak i unatoč svojim strahovima, ukoliko im pravilno pristupiš. Vjeruj, i najmanji pomaci s plašljivim psima znače puno. Naoružaj se strpljenjem i pruži podršku svom psu u svakom trenutku.
Kako izgleda postupno privikavanje
Desenzitizacija i protuuvjetovanje rade najbolje kad su koraci toliko mali da pas gotovo ne primijeti promjenu. Primjer za psa koji se boji zvukova:
- Pronađi razinu na kojoj pas primijeti okidač, ali ostaje opušten, primjerice snimku zvuka na jedva čujnoj glasnoći.
- Dok zvuk traje, daj psu nešto što obožava: najdražu poslasticu, igru ili maženje. Kad zvuk prestane, prestaje i nagrada.
- Vježbaj kratko, nekoliko minuta, i završi dok je pas još miran.
- Tek kad pas na toj razini ostaje opušten, vrlo postupno povećaj glasnoću ili blizinu okidača.
- Ako pas pokaže znakove straha, vrati se korak unatrag.
Isti princip vrijedi za strah od ljudi, drugih pasa ili predmeta: udaljenost je tvoj najvažniji alat. Zapisuj napredak, jer su pomaci često mali, a lako ih je previdjeti. Kod jačih strahova plan izradi sa savjetnikom za ponašanje koji radi bez sile.
Svakodnevna rutina koja pomaže
Plašljivim psima pomaže predvidiv dan: obroci, šetnje i odmor u slično vrijeme. Dovoljno kretanja i mentalne stimulacije, poput njuškanja, traženja poslastica i igračaka za žvakanje, smanjuje napetost. Savjete za razdoblja promjena pročitaj u članku kako pomoći psu da lakše podnese promjene rutine, a više o prepoznavanju stresa u vodiču o stresu kod pasa.
Kada veterinaru?
Strah ponekad ima zdravstveni uzrok. Bol, problemi sa sluhom ili vidom, hormonalni poremećaji ili kognitivna disfunkcija kod starijih pasa mogu učiniti psa plašljivijim i razdražljivijim. Posjeti veterinara ako:
- se strah pojavio naglo kod psa koji je prije bio samouvjeren
- pas uz strah šepa, izbjegava dodir, slabije jede ili drukčije spava
- stariji pas noću luta, djeluje zbunjeno ili ne prepoznaje poznata mjesta
- strah prelazi u paniku u kojoj se pas može ozlijediti ili u agresiju
Kod jakih strahova i fobija veterinar može predložiti i terapiju koja olakšava rad na ponašanju. Liječenje je uvijek posao veterinara, a nikad ne daj psu lijekove za smirenje namijenjene ljudima.
Zaključak
Najbitnije je uvijek pružati podršku svom voljenom ljubimcu kako bi se što lakše oslobodio svojih strahova. Ako misliš da tvoj pas ne napreduje, ili da mu se strahovi pogoršavaju, nemoj se ustručavati kontaktirati savjetnika za ponašanje - samo se pobrini da se radi o force free savjetniku.
Također, imaj na umu da strahovi mogu imati uzrok u nekom ozbiljnijem zdravstvenom problemu, zbog čega bi bilo dobro posjetiti i veterinara ako se situacija pogoršava.
Uz to, razmotri davati svom psu prirodne dodatke prehrani namijenjene smirivanju ljubimaca, poput Apipet Calma. Vlasnici ih biraju kao podršku u stresnim razdobljima i kao dio svakodnevne brige, uz rad na ponašanju, a mogu se koristiti i dugoročno. Ako pas uzima lijekove, dodatak prehrani prije uvođenja dogovori s veterinarom.
Preporučujemo: Apipet Calm
Možda će te zanimati i ovi članci:
Često postavljana pitanja
Smijem li tješiti psa koji se boji?
Da. Utjeha ne „nagrađuje” strah, a ti si psu sigurna luka. Ako pas sam traži blizinu, pruži mu je mirno i nježno. Ako se radije povuče na svoje mjesto, i to je u redu.
Kako prepoznati da se pas boji?
Česti znakovi su uvučen rep, priljubljene uši, oblizivanje, zijevanje, izbjegavanje pogleda, vidljive bjeloočnice, drhtanje, dahtanje, skrivanje i ukočenost. Uvijek gledaj cijeli kontekst situacije.
Zašto se moj pas odjednom boji?
Uzrok može biti neugodno iskustvo, promjena u okolini ili zdravstveni problem poput boli ili slabljenja sluha i vida. Kad se strah pojavi naglo, prvo posjeti veterinara.
Koliko traje dok pas prebrodi strah?
Ovisi o psu i jačini straha, od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci postupnog rada. Neki psi strah nikad ne izgube potpuno, ali uz pravilan pristup mogu živjeti mirno i sretno.
Treba li plašljivog psa izlagati onome čega se boji?
Ne naglo. Puko izlaganje strah obično pogoršava. Pomaže samo vrlo postupno izlaganje na udaljenosti na kojoj je pas miran, uz nagrade, po mogućnosti uz savjetnika za ponašanje.
Je li režanje znak da je pas agresivan?
Režanje je upozorenje i način na koji pas kaže da mu je neugodno. Nemoj ga kažnjavati, nego psa makni iz situacije, jer kažnjeno režanje može dovesti do ugriza bez upozorenja.
