Sažetak znanstvenih spoznaja, radova i istraživanja
Uvod
Respiratorne bolesti kod pasa, uključujući prehlade, upale pluća, laringitise i druge infekcije dišnog sustava, predstavljaju čest zdravstveni problem u veterinarskoj praksi. Iako obično nisu smrtonosne, mogu značajno narušiti kvalitetu života psa i dovesti do komplikacija, osobito kod starijih, mladih jedinki ili pasa s kompromitiranim imunitetom. U ovoj analizi fokusirat ćemo se na aktualna znanstvena istraživanja o uzrocima, mehanizmima bolesti i mogućnostima potpore psima koji pate od banalnih i ozbiljnijih respiratornih stanja poput tzv. "psije prehlade".
Uzroci respiratornih bolesti kod pasa
Respiratorne bolesti kod pasa mogu biti uzrokovane različitim patogenima: virusima, bakterijama, parazitima ili mikroskopskim gljivicama. Među najčešće virusne uzroke spadaju:
- Canine parainfluenza virus (CPIV) – česti uzročnik tzv. "psije gripe", dio kompleksa infektivnog traheobronhitisa (kennel cough).
- Canine adenovirus tip 2 (CAV-2)
- Canine herpesvirus i Canine distemper virus (CDV)
- Influenza A - sojevi gripe koji se povremeno prenesu sa ljudi ili konja.
Bakterijske infekcije koje se nadovezuju na virusne ili nastaju samostalno uključuju:
- Bordetella bronchiseptica
- Streptococcus spp.
- Mycoplasma spp.
U određenim uvjetima (pad imuniteta, loša ventilacija, visoka vlažnost), ove infekcije lako se šire, naročito u kolektivnim smještajima (azili, pansioni).
Klinička slika i simptomi
Većina respiratornih infekcija kod pasa započinje blagim simptomima sličnim ljudskoj prehladi. Među te se simptome ubrajaju:
- Kihanje i začepljen nos
- Povećano stvaranje sekreta (vodenastog ili gnojnog)
- Kašalj, osobito suh i nadražujući
- Povišena temperatura (38.5 – 40°C)
- Smanjen apetit i letargija
- Pojačano disanje, teško disanje - otežana inspiracija kod težih infekcija
U težim slučajevima (upala pluća, sekundarne bakterijske infekcije), simptomi mogu uključivati gubitak težine, iskašljavanje krvi, dispneju i cijanozu sluznica.
Dijagnostika – kako znati je li riječ o prehladi ili nečem ozbiljnijem?
Veterinar će temeljem anamneze, pregleda i eventualno dodatnih dijagnostičkih procedura postaviti točnu dijagnozu. Uobičajene metode uključuju:
- Slušanje pluća i bronha stetoskopom
- Mjerenje temperature
- Brzi antigen testovi za virusne infekcije (CPIV, influenca, CAV)
- Bris nosa ili grla za PCR analizu
- Rentgen pluća (posebice ako se sumnja na upalu pluća)
- Krvne pretrage (CBC, CRP ili specifični biomarkeri)
Važno je razlikovati "običnu" prehladu od bolesti koje zahtijevaju specifičnu terapiju, poput piogranulomatozne pneumonije kod pasa s imunološkim disbalansom.
Terapija i pristupi liječenju
Za većinu blažih infekcija liječenje je simptomatsko i ima za cilj poticanje prirodnog imunološkog odgovora organizma. U slučajevima kad je bakterijska komponenta izrazita, koriste se antibiotici. Moguće terapije uključuju:
- Antibiotici – kod sekundarne infekcije (npr. doksiciklin, amoksicilin-klavulanska kiselina)
- Antipiretici – za snižavanje povišene temperature (samo oni namijenjeni psima!)
- Nebulizacija – inhalacije vodenom parom za razrjeđivanje sekreta i ublažavanje disanja
- Imunomodulatori i prirodni preparati – beta-glukani, propolis, polifenoli i drugi prirodni imunostimulatori
- Vitamini i minerali – vitamin C, D3, cink, selen, omega-3 masne kiseline
Kako pomoći psu kod kuće – podrška i oporavak
Nakon postavljene dijagnoze i terapije, vlasnici imaju ključnu ulogu u ubrzanju oporavka psa. Osnovne smjernice uključuju:
- Toplo i udobno mjesto za odmor
- Dovoljna hidratacija – svježa voda je ključna za sekret i zdravlje sluznice
- Lagana, ali hranjiva hrana (kuhana piletina, juha od kostiju)
- Izbjegavanje hladnoće i propuha – izlasci neka budu kratki i zaštićeni
- Nježno čišćenje nosa i očiju od sekrecije
- Manje izlaganje stresnim situacijama – stres slabi imunitet
- Kontrolirani unos dodataka kao što su imunostimulatori
Prevencija – može li se prehlada spriječiti?
Iako je nemoguće u potpunosti eliminirati rizik od infekcija dišnog sustava, postoje metode koje značajno smanjuju mogućnost pojave bolesti:
- Redovno cijepljenje – protiv virusa koji uzrokuju traheobronhitis, influencu i distemper
- Izbjegavanje prostora s velikim brojem pasa tijekom zimskih mjeseci
- Jačanje imuniteta (dodaci prehrani, uravnotežena prehrana)
- Redovno čišćenje ležajeva i prostora u kojima boravi pas
- Izbjegavanje kontakta sa zaraženim psima
Sažetak recentnih znanstvenih spoznaja
Nedavna istraživanja potvrđuju važnost mikrobiote dišnog sustava, kao i značaj imunomodulacije tijekom infekcija. Npr. rad objavljen u Journal of Veterinary Internal Medicine (2021) pokazao je da psi koji su primali beta-glukane nakon infekcije parainfluenca virusom imali su kraće trajanje simptoma i manju potrebu za antibioticima.
Istraživanja o inhalacijskim terapijama (npr. rada Liu et al., 2020) podržavaju učinkovitost nebulizacije s fiziološkom otopinom za ublažavanje simptoma u akutnim fazama. Također, radovi o endogenim markerima upale ukazuju da bi mjerenje CRP-a moglo pomoći u razlikovanju bakterijske od virusne infekcije.
Zaključak
Respiratorne bolesti, iako često blage kod pasa, zahtijevaju pažljivo promatranje zbog mogućih komplikacija. Pravovremena intervencija, podrška imunološkom sustavu i prilagođena terapija ključ su uspješnog oporavka. Suvremena znanstvena saznanja i prirodni imunomodulatori, poput onih temeljenih na propolisu, peludu i beta-glukanima, mogu značajno pridonijeti otpornosti pasa protiv respiratornih bolesti. Prevencija, kvalitetna prehrana i pažnja vlasnika ostaju temeljni stupovi psećeg zdravlja.
