Displazija kukova kod pasa: simptomi, liječenje i savjeti za vlasnike

Displazija kukova kod pasa je razvojni poremećaj u kojem glava bedrene kosti ne sjeda pravilno u zglobnu čašicu, pa se zglob s vremenom troši i boli. Najčešći znakovi su šepanje, „zečji” hod, teško ustajanje i izbjegavanje stepenica. Dijagnozu postavlja veterinar rendgenom, a kontrola težine, primjereno kretanje, fizioterapija, terapija koju odredi veterinar i podrška zglobovima većini pasa omogućuju aktivan život.

Što je displazija kukova kod pasa?

Displazija kukova je razvojni poremećaj zgloba kuka koji se najčešće javlja kod većih pasmina. Kod zdravog psa glava bedrene kosti čvrsto i glatko sjeda u čašicu zdjelice. Kod displazije zglob je labav, kosti se trljaju neravnomjerno, a hrskavica se troši. Posljedica su upala, bol i s vremenom artroza. Saznaj više o problemima s kukovima kod pasa i kako na vrijeme spriječiti ozbiljna oštećenja.

Displazija gotovo uvijek zahvaća oba kuka, iako jedan može biti lošiji. Sličan poremećaj može pogoditi i lakatni zglob, o čemu pišemo u članku o displaziji lakta kod pasa.

Simptomi displazije kukova

Simptomi displazije kukova mogu se razlikovati od psa do psa, ali postoje uobičajeni znakovi koji upućuju na ovaj bolni poremećaj.

Šepanje ili nestabilan hod – pas izbjegava oslanjanje na jednu nogu, njiše stražnjim dijelom tijela ili se kreće neprirodno.
„Zečji” skok – pri trčanju odguruje se s obje stražnje noge istovremeno.
Oklijevanje pri kretanju – psi s displazijom često izbjegavaju stepenice, skakanje u auto ili na kauč.
Teško ustajanje – osobito nakon odmora, ujutro ili po hladnom i vlažnom vremenu.
Bolan dodir ili smanjena aktivnost – neki psi reagiraju nelagodom ili agresijom kad im se dodirne kuk.
Slabiji mišići stražnjih nogu – bedra su tanja, a ramena jača jer pas prebacuje težinu naprijed.

Ako tvoj pas povremeno šepa, pročitaj što učiniti ako tvoj pas šepa i kako mu na vrijeme pomoći.

Uzroci razvoja displazije

Displazija kukova je multifaktorski poremećaj, što znači da nastaje kao posljedica više čimbenika. Glavni uzroci su:

Genetska sklonost – nasljeđivanje od roditelja sa sličnim problemima.
Prebrz rast – osobito kod velikih i divovskih pasmina kad u mladosti rastu prebrzo.
Nepravilna prehrana štenca – previše kalorija ili kalcija u razdoblju rasta. Više o tome u vodiču o pravilnoj prehrani štenca.
Pretilost – dodatno opterećuje zglobove i pogoršava stanje. Pročitaj vodič o pretilosti kod pasa i kako pomoći.
Pretjerano opterećenje u rastu – dugo trčanje uz bicikl, puno skakanja i stepenica dok kosti još nisu sazrele.

Kako prepoznati i dijagnosticirati displaziju

Iako se neki psi mogu ponašati potpuno normalno, displazija često ostavlja znakove koje vlasnici mogu prepoznati.

Promjene u ponašanju – veća razdražljivost zbog boli ili izbjegavanje tjelesne aktivnosti.
Nepravilno sjedenje ili ležanje – pas izbjegava određene položaje jer mu uzrokuju nelagodu ili sjedi sa stražnjim nogama izbačenim u stranu.
Klikovi i škripanje u zglobovima – zvukovi pri pomicanju mogu upućivati na oštećenje zglobne hrskavice.

Kako veterinar postavlja dijagnozu

Veterinar najprije pregleda hod i pokretljivost kukova te provjeri labavost zgloba. Dijagnoza se potvrđuje rendgenskom snimkom, za koju se pas najčešće sedira kako bi ležao u ispravnom položaju. Službeno ocjenjivanje kukova u Europi koristi ljestvicu od A, bez znakova displazije, do E, teška displazija, a radi se kad pas odraste, obično nakon navršene prve godine.

Uočavanje ovih znakova u ranoj fazi omogućava početak skrbi prije pogoršanja stanja. Ako sumnjaš da tvoj pas ima problema sa zglobovima, provjeri kako prepoznati osteoartritis kod pasa jer često ide ruku pod ruku s displazijom.

Veterinarski tretmani i terapije

Kod potvrđene displazije veterinar će predložiti plan liječenja ovisno o dobi psa, stupnju i ozbiljnosti stanja.

Fizioterapija i hidroterapija – poboljšavaju pokretljivost i jačaju mišiće bez opterećivanja zgloba.
Lijekovi protiv bolova i upale – nesteroidne protuupalne lijekove propisuje veterinar i prati njihovu primjenu.
Kontrola težine – vitak pas manje opterećuje kukove i to je jedan od najvažnijih koraka.

Kirurški zahvati mogu biti potrebni u težim slučajevima. Zahvati poput osteotomije zdjelice kod mladih pasa ili potpune zamjene kuka mogu znatno smanjiti bol i vratiti pokretljivost, ali zahtijevaju oporavak i rehabilitaciju. Više o ortopedskim zahvatima možeš pročitati u tekstu o luksaciji patele i srodnim operacijama.

Dodaci prehrani za zglobove i kukove

Dodaci prehrani dio su svakodnevne brige o zglobovima i vlasnici ih rado biraju kao podršku hrskavici i pokretljivosti pasa s displazijom ili rizičnih pasmina.

Glukozamin i hondroitin – prirodni sastojci hrskavice koji se koriste kao podrška njenoj strukturi i elastičnosti zgloba.
Omega-3 masne kiseline – podržavaju zdravlje zglobova i dio su uravnotežene prehrane aktivnih i starijih pasa.
Propolis i pčelinji proizvodi – tradicionalno se koriste kao dio prirodne brige o vitalnosti i otpornosti organizma.

Za svakodnevnu podršku zglobovima vlasnici biraju naše proizvode:

Dodaci prehrani preporučuju se kao dugoročna podrška, osobito za rizične pasmine i starije pse, uz terapiju koju odredi veterinar. Više o utjecaju prehrane i dodataka pročitaj u našem vodiču o prehrani kod pasa i o preventivnim dodacima za zglobove.

Praktični savjeti za vlasnike

Uz veterinarski nadzor postoje praktične mjere koje možeš poduzeti kako bi pomogao svom psu s displazijom.

Održavaj optimalnu tjelesnu težinu psa kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje zglobova.
Koristi ortopedski ležaj za udobniji odmor i rasterećenje kukova.
Izbjegavaj skakanje i nagle pokrete – biraj češće, kraće i lagane šetnje.
Stavi tepihe ili podloge protiv klizanja na glatke podove.
Koristi rampu za auto i kauč umjesto skakanja.
Prije šetnje nekoliko minuta polako zagrij psa, a po hladnom vremenu ga drži na toplom i suhom.

Primjer dnevne rutine

Dvije do tri kraće šetnje po mekoj podlozi, kratke vježbe ravnoteže i jačanja koje pokaže fizioterapeut, plivanje kad je moguće i odmor na mekom, toplom mjestu. Ako je pas nakon aktivnosti umoran i ukočen sljedeći dan, smanji intenzitet.

Dosljedna rutina, pravilna prehrana i veterinarske kontrole ključ su kvalitetnog života i kod displazije. Ako tvoj pas sve više spava i manje se kreće, pročitaj što ti tvoj stariji pas želi reći.

Kada odmah veterinaru

pas iznenada ne može ustati ili ne oslanja stražnju nogu;
cvili ili reži kad ga dotakneš oko kukova;
štene u rastu šepa ili teško ustaje;
šepanje traje dulje od nekoliko dana ili se pogoršava;
pas prestane jesti, postane potišten ili se ne želi kretati.

Rana dijagnoza kod mladih pasa otvara više mogućnosti liječenja, a liječenje bolova i odabir zahvata uvijek su posao veterinara.

Često postavljana pitanja

Može li se displazija kukova izliječiti?

Displazija je razvojni poremećaj zgloba pa se promijenjeni oblik kuka ne može vratiti bez operacije. Uz kontrolu težine, primjereno kretanje, fizioterapiju, terapiju koju odredi veterinar i, kad je potrebno, kirurški zahvat, većina pasa živi aktivno i ugodno.

Koje su pasmine najčešće pogođene displazijom?

Najčešće su pogođeni njemački ovčari, labrador retriveri, zlatni retriveri, rotvajleri i bernski planinski psi, ali displazija se može pojaviti kod pasa bilo koje veličine, pa i kod mješanaca.

Od koje dobi pas može razviti displaziju?

Kod genetski sklonih pasa znakovi se mogu pojaviti već u dobi od 4 do 6 mjeseci, a kod drugih postaju očiti tek u odrasloj dobi, kad se razvije artroza kuka.

Kako se službeno provjerava displazija kukova?

Veterinar snima kukove rendgenom u propisanom položaju, najčešće uz sedaciju. Snimke se ocjenjuju prema ljestvici od A, bez znakova displazije, do E, teška displazija. Službeno ocjenjivanje radi se kad pas odraste, obično nakon navršene prve godine.

Smije li pas s displazijom trčati i plivati?

Plivanje je jedna od najboljih aktivnosti jer jača mišiće bez udaraca na zglob. Lagano trčanje po mekoj podlozi većini pasa ne smeta, ali nagla zaustavljanja, skokovi i bacanje loptice nisu dobar izbor. Količinu kretanja dogovori s veterinarom.

Kako smanjiti rizik od displazije kod štenca?

Uzmi štene od uzgajivača koji roditelje testira na displaziju, hrani ga hranom za štence velikih pasmina, drži ga vitkim i izbjegavaj pretjerano skakanje i dugo trčanje dok raste.

Više o jednoj od rizičnih pasmina saznaj u članku o njemačkom ovčaru.

Displazija kukova ne mora značiti kraj aktivnog života tvog psa. Uz pravu njegu, podršku zglobovima i redovite kontrole mnogi psi žive dug i ispunjen život. Brini o zglobovima svog psa – počni već danas.